Katastrofe

Najveće riječke katastrofe 20. stoljeća
Riječke štorije
Monografija 'Palach'
Leksikon riječkog novinarstva 1900-2000.

Najveće riječke katastrofe 20. stoljeća

Riječ je o uzbudljivom "pogledu unatrag", priči o Rijeci i Sušaku u hirovitom 20. stoljeću i nesrećama koje su ih pratile, razdvajale i spajale.
Najveće riječke katastrofe 20. stoljeća dogodile su se u vidu potresa, požara, saobraćajnih nesreća i ratova, ali i nekih drugih fenomena i tragičnih slučajeva, čija su obilježja masovnost u ljudskim žrtvama ili materijalnim štetama.
Veliki požari, stradavanja kalafata i brodograditelja, radnički štrajkovi ugušeni u krvi karakteristični su za početak stoljeća. Slijedi Prvi svjetski rat, zatim D'Annunziev Krvavi Božić 1920., te potpuni slom riječke industrije u doba svjetske ekonomske krize. Nakon Drugog svjetskog rata, savezničkih (i njemačkih) bombardiranjima Rijeke, dogodio se veliki egzodus riječkih Talijana 1945.-1952. čime završava prvi dio burnoga stoljeća.
Poslijeratna obnova i histerična izgradnja uzimat će radnički danak u krvi svakih nekoliko godina, ali crna serija nevjerojatnih tragedija nizat će se sedamdesetih godina. Najveća nesreća dogodit će se 1971. padom aviona na tek otvorenom Aerodromu Rijeka sa 78 mrtvih. Slijede veliki požari na brodu "August Cesarec" sa 10 poginulih i požar na brodu "Ragna Gorthon" u "3. maju" sa 15 poginulih, prometna nesreća nizozemskog autobusa kod Bakra 1974. godine sa 7 mrtvih i 27 ozlijeđenih, i napokon, požar u rodilištu Sušačke bolnice 1975. koji je odnio živote 25-oro mališana. Nakon relativnog "zatišja" osamdesetih, velike žrtve odnio je Domovinski rat za hrvatsku nezavisnost 1991-1995.
Knjiga završava najsvježijom nepravdom koja se dogodila 26. svibnja 1999. na stadionu na Kantridi kad je NK Rijeci oduzeta titula nogometnog prvaka države, na koju su čekali 52 godine.