Rijeka u
Domovinskom ratu

 

Tijekom 1991. godine, kada je ostvarena težnja za političkim i državnopravnim osamostaljivanjem Republike Hrvatske iz zajednice jugoslavenskih republika, došlo je do brutalne agresije na njen teritorij.

U lipnju 1991. počela je oružana agresija JNA na Sloveniju, a sličan scenarij prijetio je i Hrvatskoj, u kojoj općine sa srpskom većinom tijekom ljeta proglašavaju otcjepljenje i počinje teror nad nesrpskim stanovništvom.

Još u srpnju 1991. napadnuta je istočna Slavonija, a pojedinačni napadi i incidenti u ostalim dijelovima Hrvatske prerastaju u otvoreni rat Srbije, JNA i pobunjenih Srba iz Hrvatske i BiH protiv Republike Hrvatske. Srpski lider Milošević i intelektualna i vojna elita Srbije sanjaju ratnim operacijama poraziti novonastalu državu i doći do zamišljene granice Virovitica-Karlovac-Karlobag odnosno granica tzv. Velike Srbije.

Dok je većina Hrvatske na svojim istočnim granicama već "pokrivena" ratnim djelovanjima, u Rijeci i okolici je naizgled mirno. Ali, u glavnim ulogama napete drame koja se u ljeto i jesen 1991. odigravala u Rijeci i cijeloj Zajednici općina su prijeteća JNA, oprezni političari koji žele mir, narastajuće hrvatske snage u ilegali skrivene u Policiji, i narod, dugo nesvjestan prave opasnosti i rata koji će uslijediti.

Rijeka je na kraju dala golem doprinos u Domovinskom ratu za obranu Hrvatske. Njena je industrija radila cijelo vrijeme rata usprkos činjenici da je gospodarstvo trpjelo izolaciju i angažiranost ljudi na frontu. Političarima je uspjelo pregovorima dogovoriti miran razlaz s JNA, koja je Rijeku zauvijek napustila u prosincu 1991. Znatno prije toga, tisuće branitelja s ovog područja organizirano odlaze u Liku, stotinu kilometara od kuće, na toj crti braniti svoj dom.

Ova knjiga na pregledan i dokumentiran način, rječju autora i brojnih sugovornika, većinom ratnih zapovjednika i vodećih ljudi Rijeke 1991. godine vjerno prikazuje stanje u ratnoj Rijeci i najbližoj ličkoj bojišnici. Knjiga detaljno opisuje pripreme, narastanje, razvoj i ratno djelovanje Policije i njenih specijalnih snaga ("Ajkule") i te postrojbi Zbora narodne garde i Hrvatske vojske (111. brigada "Zmajevi", 128. riječka brigada, 138. goranska brigada, 155. crikvenička brigada, 8. domobranska pukovnija te ostale), Teritorijalne obrane i Civilne zaštite, ratnog saniteta, opće logistike, duhovne skrbi kao i prihvata brojnih prognanika i ratnih izbjeglica.

Neprijatelj je u Lici, na 150 kilometara dugoj bojišnici 1991. i 1992. zaustavljen uz velike žrtve. U ratu je angažiran najvitalniji dio Riječana, Primoraca, stanovnika Gorskog kotara i kvarnerskih otoka, koji su svoju civilnu svakodnevicu zamijenili ličkom zimom i krvavim, bespoštednim ratom.

Očuvati Liku bilo je imperativ, jer bi prodor neprijatelja značio rasijecanje Hrvatske na dva dijela. U jednome trenutku, početkom 1992. na ličkome bojištu nalaze se četiri brigade iz Rijeke, Primorja i Gorskog kotara, uz pojedinačne postrojbe u drugim brigadama. Njihov ratni put opisan je u ovoj knjizi. On završava 1995. oslobodilačkom akcijom Hrvatske vojske i policije "Oluja" u kojima je neprijatelj potpuno poražen, a suverenitet Republike Hrvatske vraćen na sva područja.

U Domovinskom ratu koji je trajao od ljeta 1991. do konca 1995. svoj život je položilo 230 pripadnika Hrvatske vojske s područja Rijeke i Opatije, Hrvatskog primorja i otoka, te Gorskog kotara. Više od tisuću ih je ranjeno, mnogi su ostali trajni invalidi i o njima se danas skrbe država i lokalna zajednica.

Knjiga "Rijeka u Domovinskom ratu" po prvi put obilježava ovdašnju uspomenu na Domovinski rat kojeg su proživjele desetine tisuća boraca na fronti i u logistici, ne tako davnih godina. Sjećanja su još uvijek svježa, a sugovornika i svjedoka je mnogo. Oni čine mozaik priče koja želi biti ispričana bez uljepšavanja - priče o tom herojskom vremenu.