
Rijeka u
Domovinskom
ratu
Tijekom
1991. godine, kada je ostvarena težnja za političkim i državnopravnim osamostaljivanjem
Republike Hrvatske iz zajednice jugoslavenskih republika, došlo je do brutalne
agresije na njen teritorij.
U
lipnju 1991. počela je oružana agresija JNA na Sloveniju, a sličan scenarij
prijetio je i Hrvatskoj, u kojoj općine sa srpskom većinom tijekom ljeta
proglašavaju otcjepljenje i počinje teror nad nesrpskim stanovništvom.
Još
u srpnju 1991. napadnuta je istočna Slavonija, a pojedinačni napadi i incidenti
u ostalim dijelovima Hrvatske prerasta ju u otvoreni rat Srbije, JNA i
pobunjenih Srba iz Hrvatske i BiH protiv Republike Hrvatske. Srpski lider Milošević
i intelektualna i vojna elita Srbije sanjaju ratnim operacijama poraziti novonastalu
državu i doći do zamišljene granice Virovitica-Karlovac-Karlobag odnosno granica
tzv. Velike Srbije.
Dok je većina Hrvatske na
svojim istočnim granicama već "pokrivena" ratnim djelovanjima, u
Rijeci i okolici je naizgled mirno. Ali, u glavnim ulogama napete drame koja se u ljeto i jesen 1991. odigravala u Rijeci i cijeloj Zajednici općina su prijeteća JNA, oprezni političari koji žele mir, narastajuće hrvatske snage u ilegali skrivene u Policiji, i narod, dugo nesvjestan prave opasnosti i rata koji će uslijediti.
Rijeka
je na kraju dala golem doprinos u Domovinskom ratu za obranu Hrvatske. Njena je
industrija radila cijelo vrijeme rata usprkos činjenici da je gospodarstvo
trpjelo izolaciju i angažiranost ljudi na frontu. Političarima je uspjelo pregovorima
dogovoriti miran razlaz s JNA, koja je Rijeku zauvijek napustila u prosincu
1991. Znatno prije toga, tisuće branitelja s ovog područja organizirano odlaze
u Liku, stotinu kilometara od kuće, na toj crti braniti svoj dom.
Ova
knjiga na pregledan i dokumentiran način, rječju autora i brojnih sugovornika,
većinom ratnih zapovjednika i vodećih ljudi Rijeke 1991. godine vjerno
prikazuje stanje u ratnoj Rijeci i najbližoj ličkoj bojišnici. Knjiga detaljno
opisuje pripreme, narastanje, razvoj i ratno djelovanje Policije i njenih
specijalnih snaga ("Ajkule") i te postrojbi Zbora narodne garde i
Hrvatske vojske (111. brigada "Zmajevi", 128. riječka brigada, 138.
goranska brigada, 155. crikvenička brigada, 8. domobranska pukovnija te
ostale), Teritorijalne obrane i Civilne zaštite, ratnog saniteta, opće
logistike, duhovne skrbi kao i prihvata brojnih prognanika i ratnih izbjeglica.
Neprijatelj
je u Lici, na 150 kilometara dugoj bojišnici 1991. i 1992. zaustavljen uz
velike žrtve. U ratu je angažiran najvitalniji dio Riječana, Primoraca,
stanovnika Gorskog kotara i kvarnerskih otoka, koji su svoju civilnu
svakodnevicu zamijenili ličkom zimom i krvavim, bespoštednim ratom.
Očuvati
Liku bilo je imperativ, jer bi prodor neprijatelja značio rasijecanje Hrvatske
na dva dijela. U jednome trenutku, početkom 1992. na ličkome bojištu nalaze se četiri
brigade iz Rijeke, Primorja i Gorskog kotara, uz pojedinačne postrojbe u drugim
brigadama. Njihov ratni put opisan je u ovoj knjizi. On završava 1995.
oslobodilačkom akcijom Hrvatske vojske i policije "Oluja" u kojima je
neprijatelj potpuno poražen, a suverenitet Republike Hrvatske vraćen na sva
područja.
U
Domovinskom ratu koji je trajao od ljeta 1991. do konca 1995. svoj život je
položilo 230 pripadnika Hrvatske vojske s područja Rijeke i Opatije, Hrvatskog
primorja i otoka, te Gorskog kotara. Više od tisuću ih je ranjeno, mnogi su
ostali trajni invalidi i o njima se danas skrbe država i lokalna zajednica.
Knjiga
"Rijeka u Domovinskom ratu" po prvi put obilježava ovdašnju uspomenu
na Domovinski rat kojeg su proživjele desetine tisuća boraca na fronti i u
logistici, ne tako davnih godina. Sjećanja su još uvijek svježa, a sugovornika i
svjedoka je mnogo. Oni čine mozaik priče koja želi biti ispričana bez
uljepšavanja - priče o tom herojskom vremenu.
|